Mjesec borbe protiv raka dojke: jer rak ne čeka da korona prođe

U mjesecu smo borbe protiv raka dojke kada se javnost upozorava  na važnost ranog otkrivanja raka dojke, prevencije te bolesti, pravovremenog liječenja te skrbi za oboljele. Danas je više nego ikada važno upozoriti na redovite preglede te obraćanje pažnje na simptome bolesti. Rak dojke je najčešće dijagnosticirana zloćudna bolest. Više od 355.000 žena u zemljama članicama EU će se prema procjenama u 2020. godini suočiti s dijagnozom raka dojke (13,3% od svih dijagnoza raka). Procjenjuje se da će u zemljama članicama EU najčešći maligni uzrok smrti u žena biti rak dojke (16,5%). U Hrvatskoj rak dojke je treći maligni uzrok smrti u žena, nakon raka pluća i raka debelog i završnog crijeva. No četvrtu godinu zaredom u Republici Hrvatskoj bilježimo pad mortaliteta od raka dojke.
Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke svake dvije godine na mamografski pregled pozivaju se sve žene u Republici Hrvatskoj u dobi 50 – 69 godina. Cilj je programa smanjiti smrtnost od raka dojke, otkriti rak dojke u početnom stadiju u što većem postotku i poboljšati kvalitetu života bolesnica s rakom dojke. Mamografski probir, usprkos pojavi drugih metoda oslikavanja s dobrom dijagnostičkom točnošću, i dalje ostaje najprihvatljiviji način ranog otkrivanja raka dojke. No iako rak dojke najčešće pogađa žene zrelije dobi, od njega sve češće obolijevaju i mlađe žene koje nisu obuhvaćene probirnim pregledima.
Zbog korone, Nacionalni program ranog otkrivanja dojke nije se provodio između 15. ožujka i 10. svibnja te će sve žene koje su tada bile pozvane na pregled dobiti ponovni poziv.

Izvor: HZJZ, Adiva.hr

Od početka korona-krize dijagnosticirano je 16.380 inficiranih ljudi a umrlo je njih 275. Istovremeno je dijagnosticiran gotovo jednak broj novooboljelih od raka, a umrlo ih je oko 7.000. Nažalost, nakon pojave Covida kada je nastala potpuna histerija, ljudi su postali uplašeni i zbunjeni, a bilo im je i lakše otkloniti misli od moguće maligne bolesti. To što imamo zabilježeni manji broj novooboljelih ne znači da nas je korona spasila od raka, već će dovesti do dalekosežnih posljedica kojih ćemo biti svjesni tek za godinu ili dvije.

Rak neće čekati da korona prođe – kako se, nažalost, javljao prije, isto tako će se javljati i sada u ovim, ponekad za pacijente, nemogućim uvjetima. Oboljeli od raka prvenstveno bi trebali ostati u kontaktu sa svojim nadležnim onkologom, ali i s obiteljskim liječnikom. Kako bi dobili sve potrebne informacije, preporučuje se komunikacija telefonom i elektroničkom poštom (e-pošta, e-mail), a ne osobni dolazak u ustanovu samo zbog dobivanja potrebnih informacija.

Ono što je najvažnije i što se svakako treba naglasiti jest to da do sada zdravi ljudi, u uvjetima pandemije ne smiju zanemarivati bilo kakve simptome i znakove eventualne maligne bolesti (kvržicu, bol, crvenilo, krvarenje…) ili bilo koji drugi simptom ili znak koji upućuje na zloćudnu bolest. Pacijenti se moraju javiti liječniku obiteljske medicine koji će ih uputiti na neophodne pretrage.

Bez obzira na pandemiju, svi ljudi sa sumnjom na karcinom će se čim hitnije obraditi i procesirati u daljnje postupke obrade.
Najgore je što pacijenti misle da zbog pandemije ne trebaju reagirati i da neće biti primljeni u bolnički sustav zbog novonastalih uvjeta.

Svi pacijenti kod kojih postoji sumnja na malignu bolest bit će u što kraćem vremenu obrađeni jer smo svi svjesni da rak neće čekati da pandemija prođe.

Povezani članci

Who's Online

We have 194 guests and no members online