Kako se zadužuje lokalna samouprava

štednjaZa mnoge općine i gradove zaduživanje je jedini način osiguravanja novca za kapitalne investicije jer je manje od 25 posto njihova proračuna raspoloživo za tu namjenu. Ukupni dug lokalnih jedinica u 2009. popeo se na šest milijardi kuna. Općine su s više od petine proračuna ovisne o transferima Ministarstva financija, a prihodi od poreza uglavnom su manji od 40 posto ukupnih prihoda. Dva su zlatna pravila pri zaduživanju: novac ne treba uzimati za tekuću potrošnju nego za investicije i infrastrukturu, a trebalo bi voditi računa i o tome da rast prihoda bude viši od troškova zaduživanja, kaže ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Sandra Švaljek ...


JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE

Niti imaju novca niti se smiju zaduživati

Piše: Marina Šunjerga / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

proračunSavjeti su to koje je istaknula ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Sandra Švaljek na skupu »Kako se zadužuje lokalna samouprava« i pritom naglasila da je iako nepopularno, zaduživanje legitiman oblik financiranja.

A za mnoge općine i gradove zaduživanje je jedini način osiguravanja novca za kapitalne investicije jer je manje od 25 posto njihova ionako skromna proračuna raspoloživo za tu namjenu.

Zato se ukupni dug lokalnih jedinica u 2009. popeo na šest milijardi kuna, pri čemu se jednak dio duga odnosi na kredite i plasirane obveznice i državna jamstva.

Tom razinom duga lokalna samouprava dosegnula je 1,6 posto BDP-a, što je zapravo vrlo skroman udio zaduženja. Ipak, ako se usporede podaci o ukupnoj zaduženosti s prihodima u 2009., koji su prema podacima Ministarstva financija iznosili oko 16 milijardi kuna, taj se udio penje na 37,5 posto.

Iako udio duga nije velik, a ograničen je i zakonskim okvirom prema kojem lokalne jedinice ionako ne smiju zadužiti vrijednost veću od 20 posto proračuna prethodne godine, a dodatno ograničenje predstavlja odredba prema kojoj se odobrava zaduženje do 2,3 posto prihoda poslovanja svih lokalnih jedinica u prethodnoj godini, problem je u njegovoj strukturi.

Naime, na primjeru Grada Opatije vidljivo je da je od 140 milijuna kuna proračunskih prihoda tek 40 milijuna kuna, odnosno manje od trećine, fiskalnih odnosno nenamjenskih prihoda. To nije dovoljno za investicije pa se uglavnom troše za krpanje tekućih rashoda. 

Naime, općine su s više od petine proračuna ovisne o transferima Ministarstva financija, a prihodi od poreza uglavnom su manji od 40 posto ukupnih prihoda.

nema novcaU odnosu na 2008. lokalna samouprava izgubila je oko 1,8 milijardi kuna prihoda u 2010. Na to je upozorio i predsjednik Udruge općina Đuro Bukvić i naglasio da su u prošloj godini prihodi pali za nešto manje od milijarde kuna, u odnosu na 2009., a čak 11 posto u odnosu na 2008. godinu.

»U takvoj situaciji posebno stradaju ruralne sredine u kojima zbog nemogućnosti ulaganja dolazi do sve veće depopulacije, a ako se ovako nastavi još neko vrijeme, nestat će trećina hrvatskih sela i seljaka«, ustvrdio je Bukvić.

Predstavnici lokalnih jedinica požalili su i da im država umjesto prepuštanja dijela prihoda uzima potencijal za proračunski rast propisima poput Zakona o šumama, koji onemogućuje raspolaganje građevinskim zemljištem te propisom kojim su nekretnine u postupku denacionalizacije preko noći postale državno vlasništvo bez odštete općinama koje su u njih ulagale desetljećima.

Povezani članci

Who's Online

We have 384 guests and no members online