Manje županija, gradova i općina, ali s više ovlasti i novca

Općine i gradovi RHKad je lanjskoga srpnja u sklopu Vladinih mjera racionalizacije i štednje najavljena i reformu teritorijalnoga ustroja Hrvatske, mnogi su se ponadali ili pobojali da će već do kraja 2009. biti ukinute neke općine, gradovi, a možda i županije koje nisu sposobne funkcionirati samostalno, bez novčane pomoći države. Od tada je prošlo više od godinu dana, a Hrvatska i dalje ima 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave (429 općina, 126 gradova, 20 županija i Grad Zagreb), koliko će ih ostati sve do lokalnih izbora u svibnju 2013. Teritorijalni preustroj ipak je prevažno i prekomplicirano pitanje da ga se obavlja dekretom preko noći, bez prethodne široke rasprave i detaljnih analiza, a da bi uspio zaživjeti, nužan je i politički konsenzus, a taj proces treba pratiti i nastavak decentralizacije te prenošenje daljnjih ovlasti i novca s državne na lokalne razine ...


REFORMA LOKALNE SAMOUPRAVE

Manje županija, gradova i općina, ali s više ovlasti i novca

Na prijedlog Udruge gradova, Vlada je prihvatila model koji je u svojoj reformi koristila Danska te je u rujnu formirala Radnu skupinu za decentralizaciju i teritorijalni preustroj sastavljenu od državnih dužnosnika, predstavnika udruga županija, gradova i općina, poslodavaca i sindikata te stručnjaka

Piše: Marijan Lipovac / Vjesnik
Izvor: Vjesnik


Što će se sa središnje vlasti prenijeti na niže razine, odnosno koji će biti sadržaj i opseg decentralizacije, jest politički gledano, možda i najvažnije pitanje u reformi lokalne samouprave jer o decentralizaciji se u Hrvatskoj govori već dugo, kao jednom od preduvjeta za osiguranje ravnomjernog razvoja zemlje, a time i ukupan gospodarski i društveni napredak.

Općinama više ovlasti i novca

Osim više ovlasti, to bi lokalnim jedinicama značilo i više novca. Županije, gradovi i općine sad raspolažu s 10 do 12 posto javnih prihoda, a prosjek u zemljama Europske unije je između 25 i 33 posto.

No, kao i o drugim važnim temama, i o decentralizaciji se ne govori dovoljno argumentirano i stručno i bez suvišne politizacije, tako da se kao atraktivnija tema nametnulo ukidanje lokalnih jedinica i licitiranje koja će općina preživjeti, a koja će se morati spojiti.

I tome se, međutim, pristupilo površno, bez dobrog poznavanja stanja na terenu i uz paušalne ocjene kako Hrvatska ima previše lokalnih jedinica i da one prekobrojne jednostavno treba ukinuti.

Hrvatski problem nije velik broj lokalnih jedinica

Broj od 555 gradova i općina doista je visok, ali nipošto ne i alarmantan, ako Hrvatsku usporedimo s drugim državama. Hrvatski problem nije velik broj lokalnih jedinica u odnosu na broj stanovnika, nego njihova sposobnost da ne budu same sebi svrhom, već da djeluju u interesu lokalnoga stanovništva kao motor razvoja svoje sredine.

Tu ulogu svi ne igraju jednako uspješno jer mnoge općine ne uspijevaju iz svojih proračuna platiti niti vlastitu administraciju pa u pomoć mora uskočiti država, dok su neka mjesta doživjela procvat upravo dobivanjem statusa općine.

U predstojećoj reformi ključno za opstanak neke općine, grada ili županije trebalo bi biti ispunjavanje jasnih kriterija, pri čemu će se, uz ostalo, u obzir uzimati broj stanovnika i njihova struktura, površina i konfiguracija jedinica, stupanj urbanizacije, razvijenost gospodarstva, poduzetništva i infrastrukture, visina i struktura lokalnih proračunskih prihoda, broj školskih i zdravstvenih ustanova te broj i obrazovna struktura administracije.

Ranije su se kriteriji tumačili vrlo ležerno, što je i dovelo do brojke od 555 gradova i općina.

Što je Općina?

Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj samoupravi, općina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za područje više naseljenih mjesta koja čine prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva.

A Grad?

Grad je definiran kao jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu.

No, Zakon odmah omogućava i iznimku od tih pravila pa se dopušta da se gradom može proglasiti i mjesto koje ne ispunjava spomenute uvjete ako za to postoje posebni povijesni, gospodarski ili geoprometni razlozi.

Zbog toga danas u Hrvatskoj od 126 gradova, njih 58 ima manje od 10.000 stanovnika, a šest općina nije dobilo status grada iako imaju više od 10.000 stanovnika - Čepin, Popovača, Nedelišće, Matulji, Pitomača i Brdovec.

Koliko će gradova i općina biti izbrisano?

Koliko će na kraju gradova i općina biti izbrisano, bit će poznatije kad se do lipnja 2011. odredi hoće li teritorijalna organizacija biti monotipska ili politipska.

Prema monotipskome modelu, svaki grad, općina i županija imali bi jednake ovlasti kao i dosad, s iznimkom velikih gradova. To bi značilo spajanje više jedinica u veće, uz istodobno jačanje ovlasti mjesnih odbora i razradu mehanizama zaštite rubnih dijelova jedinice, kako se ne bi događalo da se središte razvija, a da periferija stagnira.

Drugi model je politipski i njime bi lokalne i područne jedinice iste razine imale različiti pravni položaj i razinu ovlasti, ovisno o veličini. To znači da bi se uvela kategorizacija gradova i općina, pri čemu bi manje jedinice imale manje ovlasti. Za razliku od monotipskoga modela, tada bi i intervencije u sadašnji teritorijalni ustroj bile manje.

Predsjednik Udruge općina Đuro Bukvić, načelnik općine Lukač kod Virovitice, smatra da bi politipski model bio bolji zbog neujednačenosti u veličini i razvijenosti lokalnih jedinica te nije sklon ukidanju općina.

Povezivanja lokalnih jedinica

"Neka bude 429 općina, ali ne iste razine nadležnosti
", dodaje Bukvić i kao rješenje spominje mogućnost da se općine unutar nekog područja obveže na osnivanje zajedničkih komunalnih poduzeća ili da se i u Hrvatskoj kao oblici povezivanja lokalnih jedinica uvedu njihovi sindikati.

Mehanizme obvezne i dobrovoljne suradnje gradova i općina radna skupina mora definirati do lipnja 2011., a primjeri se mogu naći u drugim zemljama. U Mađarskoj je obvezno osnivanje zajedničkog upravnog ureda za više malih lokalnih jedinica, dok u Francuskoj središnja vlast općine potiče na udruživanje u sindikate dajući financijske i druge beneficije.

Ugleda li se Hrvatska u primjere zemalja koje su reformu lokalne samouprave uspješno provele, naš bi sustav bio obogaćen nekim novim institutima koje domaća praksa ne poznaje, a koliko bi bio efikasniji, i ovaj će put ovisiti o primjeni na terenu.   

Povezani članci

Who's Online

We have 229 guests and no members online