DUGI RAT

Rukometno "ludilo" se već zahuktava. Odbrojavaju se dani do početka Svjetskog prvenstva. Naši reprezentativci, smješteni u Podstrani, u Lava (uprava se prošli vikend mogla vidjeti i na plesnjaku u InMotiona), danas su "osjetili" parket Spaladium Arene, gdje u srijedu navijači mogu slobodno doći pogledati trening koji je otvoren za javnost. U srijedu u podne svi koji dođu pred splitsku Arenu mogu dobiti i dvije besplatne karte za prijateljsku utakmicu sa Slovenijom (petak, 20 h, zviždaljke za Zmajčeke ostavite s politikom - doma). I dok Balić trčkara, a Vuković i Vukić gledaju kući RTL, ostali reprezentativci su spremni... I tako dok čekamo da prvenstvo napokon počne da li ste se možda zapitali.. Kako je nastao današnji rukomet? Čuli ste za veliki (i mali) rukomet, možda i za Hazenu, no više o povijesti rukometa u društvu "povjesničara" Drage Vojnovića i "Kraljeva Asfalta" saznjete u kratkom tekstu u nastavku ...

SPORTSKI VREMEPLOV

Kako je nastao rukomet?

Izvor: Radio Dalmacija

Rukomet se na cijeli svijet proširio se dvadesetih godina prošloga stoljeća.

Kao ekipna igra ima svoje korijene još u dalekoj antici:

- 'urania' u drevnoj Grčkoj (takav je sport, naime, opisao Homer u svojoj "Odiseji"),

- 'harpaston' u drevnom Rimu (opisao ju je rimski liječnik Klaudije Galen (130.-200. n.e.)),

- 'fangballspiel' u srednjovjekovnoj Njemačkoj ('igra hvatanja lopte' koju je u svojim pjesmama opisao njemački lirski pjesnik Walther van der Vogelweide (1170.-1230.)), itd.

Postoje zapisi o igri nalik rukometu u srednjovjekovnoj Francuskoj i među Inuitima na Grendlandu, ali i u drevnoj Africi, prvenstveno u Egiptu.

Svi su zapisi sadržavali opise igre koja bi se mogla nazvati drevnim oblikom rukometa.

Do početka 19. stoljeća nastala je rukometu slična igra pod različitim nazivima primjerice 'haandbold' u Danskoj, 'hazena' u Bohemiji i Slovačkoj, 'gandbol' u Ukrajini, 'torball' u Njemačkoj, kao i inačice u Irskoj i Urugvaju.

Drago Vojnović na plakatu za Svjetsko rukomento prvenstvo

Rukomet kakav danas poznajemo, nastao je krajem 19. stoljeća u sjevernoj Europi, najprije u Danskoj (u danskom gradu Nyborgu, 1897.), Njemačkoj i Švedskoj.

Osnivači modernog rukometa, koji se igra na omeđenom terenu, najvjerojatnije su bili njemački stručnjaci tjelesnog odgoja koji su na prijelazu stoljeća postigli priznavanje terenskog rukometa kao zasebnog sporta.

To se priznanje temeljilo na igrama "raffball" ('hvatanje lopte') i "königsbergerball" (Konrad Koch 1846.-1911.). U Švedskoj je to postigao G. Wallström koji je svoju zemlju 1910. upoznao sa sportom pod imenom 'handball'.

Prva pravila igre (handbold) postavio je Dane Holger Nielsen još 1898. godine (tiskana su 1906.), a godinu dana ranije (1897.) nešto je slično napravio R. N. Ernst. Drugi skup pravila ekipnog rukometa izdali su Nijemci Max Heiser, Karl Schelenz i Erich Konigh (29. listopada 1917.).

Prvu međunarodnu utakmicu po ovim pravilima odigrale su (1925.) momčadi Njemačke i Belgije, a prvu međunarodnu utakmicu u ženskoj konkurenciji odigrale su (1930.) ekipe Njemačke i Austrije.

"Kraljevi Asfalta" (seniori RK Hrvatski Dragovoljac) i "Odbjegli sinovi" (popularne Prodane Duše)

Godine 1926. je Kongres Međunarodnih amaterskih atletskih federacija izabrao odbor koji je trebao izraditi međunarodna pravila terenskog rukometa.

Tako je Međunarodna rukometna federacija u današnjem obliku osnovana je tek nakon Drugoga svjetskog rata - 11. srpnja 1946. godine.