Reforma školstva ide dalje

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar i potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko sastali su se danas s Borisom Jokićem, voditeljem ekspertne radne skupine za provedbu cjelovite kurikularne reforme obrazovanja na kojoj je radilo preko 1000 stručnjaka. Ministar znanosti rekao je da radna skupina koja je započela rad na reformi nastavlja sa svojim poslom i dalje, te je napomenuo da će za reformu školstva biti dovoljno novca, dok dio sredstava planiraju namaknuti iz europskih fondova. Posebno je pozvao javnost, kako stručnjake tako i sve ostale, da se uključe u javnu raspravu koja će uslijediti. 'Danas objavljujemo još 32 kurikularna dokumenta čime se po prvi puta ustrojilo cjelokupno hrvatsko obrazovanje na dokumentnoj razini. No ukoliko to ostane samo na razini dokumenta, ovu bi reformu trebalo prekinuti odmah. Bez daljnjeg procesa, koji prije svega uključuje osposobljavanje odgojno obrazovnih djelatnika neće biti uspješne transformacije hrvatskog sustava odgoja i obrazovanja', upozorio je Boris Jokić koji je još jednom pozvao sve političke subjekte da podrže kurikularnu reformu i da Hrvatska pokaže jedinstvo kako bi se reforma dovršila i implementirala. A ako politika stvarno, a ne samo deklarativno podrži reformu, do jeseni će biti dovoljno vremena da se ona počne eksperimentalno provoditi u šezdesetak škola..

Reforma školstva ide dalje

Izvor: tportal.hr

- 'Ovo je pomak prema jednom praktičnijem, funkcionalnijem obrazovanju. Obrazovanju koje nije za kviz, koje nije za križaljke nego je za život. Njime su po prvi puta od predškole do zadnjeg razreda srednje škole jasno iskazana očekivanja od djece i učenika. Ta jasno iskazana očekivanja važna su i za nastavnike jer sada po prvi puta znaju točno što treba poučavati. Važni su i za roditelje jer i oni također mogu jasno vidjeti što se očekuje od djece. Promjene iskazane u reformi ukazuju na jedno modernije obrazovanje koje poštuje mnoge dobre stvari u hrvatskom obrazovanju; poštuje i kontinuitet svih onih koji su radili slične promjene prije bez obzira na političko opredjeljenje. No daje i novu perspektivu modernog društva i boljeg obrazovanja', rekao je Jokić i zahvalio se Šustaru te posebno Karamarku na potpori i na činjenici da se s ovakve razine govori o obrazovanju.

Cjelovita kurikularna reforma uključuje i bitnu promjenu načina ocjenjivanja i vrjednovanja koja neće povećavati administrativna opterećenja učitelja i nastavnika, a cilj je da informacija bude konkretna, specifična i pravodobna. U prva dva razreda osnovne škole neće biti zaključnoga brojčanog ocjenjivanja, ali to ne znači, objasnio je Jokić, da se neće moći provesti određena provjera znanja koja će rezultirati ocjenom.

Umjesto toga, donosit će se kvalitativna procjena: "potrebna podrška"; "u skladu s očekivanjima"; "iznimno" ostvarenje ishoda. Uz popratnu informaciju za svaki predmet bit će dano objašnjenje ima li pojedino dijete u određenom predmetu poteškoća ili je jako dobro.

Zaključne brojčane ocjene uvele bi se u trećem, četvrtom i petom razredu osnovne škole, a uz njih i kvalitativni osvrt na ostvarene ishode u svakom pojedinom predmetu.

Od šestoga razreda pa do kraja srednje škole, rekao je Jokić, dat će se zaključne brojčane ocjene uz procjenu na sljedećim elementima: komunikacija i suradnja, samoinicijativnost i samostalnost te odgovornost na tri razine - potrebna podrška, u skladu s očekivanjima i iznimno.

Jokić smatra da se time daje bolja informacija roditeljima i učenicima o tomu gdje su rezultati učenika dobri ili izvrsni i gdje ima treba pomoći, a svo vrjednovanje i ocjenjivanje, istaknuo je, "trebalo bi biti 'za' učenje, a ne samo ono 'na' učenje".

Kad je pak riječ o lektiri, Jokić je napomenuo da je napravljen popis knjiga za cjelovito čitanje kako bi se djecu i učenike ponukalo da čitaju, jer naši učenici slabo čitaju, a tako je, dodao je, i s društvom u cjelini. Rekao da je taj popis zato dosta širok, uključuje moderne hrvatske i svjetske pisce i pjesnike, da bi se učenike ponukalo da čitaju.

Propisan je broj djela koja će se čitati, a to je, dodao je, šest do osam knjiga po godini učenja, a zato da se dublje uđe u samo djelo, popis odabiru i za njega odgovaraju nastavnici, koji će ga odabrati u suradnji s učenicima.

Predlaže se da se pisana slova uče u drugom razredu osnovne škole, a ne više u drugome polugodištu prvog razreda, a kao novosti Jokić je spomenuo i usmjerenost svakoga predmeta prema funkcionalnom i primjenjivom, te na usklađenost s dobi učenika.

Istaknuo je kako je u svakom kurikulumu smanjen obujam sadržaja i pojmova između 20 do 30 posto, čime se, smatra, "hrvatska škola odmiče od one 'biflanske' škole u kojoj se samo upamćuje i reproducira".

Povezani članci

Who's Online

We have 218 guests and no members online