DUGI RAT

Istočni ulaz u grad na ušću Cetine trenutačno je jedno od najvećih gradilišta u Hrvatskoj. Gradi se 2800 metara poddionice dugoočekivane brze ceste Trogir - Split - Omiš, vrlo zahtjevne dionice s tri vijadukta i dva tunela, vrijedne 326 milijuna kuna. Kad dionica bude gotova, a to se očekuje u prosincu 2012. biti će neupotrebljiva jer neće imati nikakva spoja na prometnu mrežu. Barem dok se ne nastave radovi (čitaj: osigura novac) na središnjoj dionici Stobreč -  Dugi Rat - Omiš koja uključuje i gradnju mosta preko rijeke Cetine te čitav niz novih tunela odnosno vijadukata. Problemi s otkupom zemljišta, priprema dokumentacije i aktualni trenutak hrvatske cestogradnje jamstvo su da Omišane čeka možda i cijelo desetljeće gledanja ceste koja ne vodi - nigdje ...

OMIŠKA ZAOBILAZNICA

Cesta koja ne vodi nikamo

S prometnice vrijedne 326 milijuna kuna vozila mogu jedino u - Cetinu

Piše: Vinko Vuković / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija
Foto: arhivske snimke, SD

Najvažnije je da nitko od radnika na gradilištu ne pogine, a za rok ne brinite, ovaj novi ćemo ispoštovati jer je onaj prvi bio nerealno postavljen - kaže nam Mislav Vučković, glavni inženjer u Hrvatskim cestama koji je dio stručnog tima što od studenog 2007. brine o gradnji omiške zaobilaznice.

Državne prometnice koja je, prema prvotnome planu, trebala biti gotova prije točno dva ljeta, a bit će završena, uvjerava Vučković, do prosinca iduće godine.

Istočni ulaz u grad na ušću Cetine trenutačno je jedno od najvećih gradilišta u Hrvatskoj. Ovih 2800 metara poddionice dugoočekivane brze ceste Trogir - Split - Omiš možda se i ne čini pretjerano zahtjevnim, ali kada se zna da je riječ o gradnji tri vijadukta i dva tunela onda je jasno gdje se troši predviđenih (i osiguranih) 326 milijuna kuna iz državnoga proračuna. Bojanje tunela, hvala na pitanju, uračunato je u cijenu.

- Tunel 'Brzet' od 200 metara je probijen, a sada smo na 590. metru tunela 'Omiš'. Radovi teku sporo, ali prema planu, jer je riječ o laporastom terenu što znači da dnevno maksimalno možemo napredovati za metar i pol, dok je, primjerice, ekipa koja radi na 'Svetom Iliji' dnevno bušila više od 15 metara - objašnjava Dario Molk, nadzorni inženjer iz Instituta IGH, dodajući kako se u tunelu, bez kolektivnih godišnjih odmora, radi u tri smjene.

Omiška zaobilaznica završetak je, rekosmo, splitske brze ceste, pri čemu taj završetak i jest njezin najsporniji dio. Kad ovaj čvor, naime, bude gotov, bit će, oprostite na izrazu, neupotrebljiv. Barem dok se ne nastave radovi (čitaj: osigura novac) na središnjoj dionici od Stobreča do Omiša koja uključuje i gradnju mosta preko rijeke Cetine te čitav niz novih tunela odnosno vijadukata.

  Arhivske snimke / Slobodna Dalmacija

A te trase, kao ni spoja na autocestu (!?), za sada nema u planovima. Pojela ih recesija. Istina, koncem ove godine bit će objavljen novi četverogodišnji plan gradnje državnih cesta, no sve da se ova dionica i ugura među njegove stavke trebalo bi se dogoditi čudo da za četiri godine bude gotova.

Problemi s otkupom zemljišta, priprema dokumentacije i aktualni trenutak hrvatske cestogradnje jamstvo su da Omišane čeka možda i cijelo desetljeće gledanja ceste koja ne vodi nigdje. Ceste koja bi, evo ideje, mogla postati nova gradska turistička atrakcija kao konkurencija razvikanom raftingu: sjednete u automobil, za veće grupe organizirao bi se i autobus, pa ravno kroz tunel u - Cetinu!

- Nama nije do šale, mi samo radimo svoj posao, a to znači da nam je jedina briga ova iznimno zahtjevna i skupa dionica. Što će biti dalje niti znamo, niti smo ovlašteni govoriti - ističe Tonči Ljubetić, glavni inženjer projekta na kojemu svakodnevno kruh zarađuje stotinjak 'Viaduktovih' radnika.

Most preko Cetine bit će pak poseban graditeljski izazov jer se izravno nastavlja na tunel sa zapadne strane omiške Dinare. A dok mosta i tunela ne bude, imat ćemo vrhunsku neupotrebljivu cestu asfaltiranu s 326 milijuna kuna. Cestu koja se gradi od kraja, pri čemu se zaboravilo da svaki dobar kraj mora imati barem neku vezu s početkom.  

  Arhivske snimke / Slobodna Dalmacija


TUNEL NEMA SIGURNOSNU CIJEV

Tunel upola jeftiniji ali i duplo opasniji

Tunel 'Omiš', dug 1471 metar, nema sigurnosnu cijev, a inženjeri koji su nas ugostili na 'Viaduktovu' gradilištu tvrde kako je ni ne treba imati te da se gradnja odvija sukladno građevinskoj dozvoli. No, njihov kolega iz Hrvatskih autocesta, Ivo Vulić, u svojoj studiji o izgradnji omiške zaobilaznice tvrdi kako je to apsurd jer prema Pravilniku za projektiranje tunela, usklađenim s direktivama EU-a, svaki tunel dužine preko 1000 metara mora imati evakuacijsko-servisnu cijev.

- 'Ne znam na koji je način obmanut zakon i dobivena građevinska dozvola, ali znam da posljedice tog čina mogu biti nesagledive. Zar ćemo na ulazu u tunel, kad uđemo u Europsku uniju, staviti natpis vozite se na vlastitu odgovornost', piše Vulić.

- Istina je da bi bilo bolje da su dvije cijevi, ali bi to bilo i duplo skuplje, a i ovako je sve legalno - tvrdi pak Tonči Ljubetić.

  foto: skyscrapercity.com

Omišani se boje odrona

Zbog snažnih vibracija Omišani se pribojavaju da bi bušenje tunela koji točno prolazi ispod zone klizišta moglo prouzročiti odrone tla, ionako učestale na tom području, no naši sugovornici tvrde kako su taj problem, za razliku od tri parcele koje nikako ne uspijevaju otkupiti od privatnih vlasnika, uspješno riješili.

- Građani se ne trebaju bojati jer pri svakom miniranju mjerimo vibraciju, a u hodu saniramo i nestabilne blokove te postavljamo mreže i posebne žice - kaže Dario Molk dodajući kako je blizina stambenih objekata bila dodatni razlog za oprez.